U sklopu programa Europske prijestolnice kulture 2025., manifestacije koja se ove godine održava u talijanskoj Goriziji i slovenskoj Novoj Gorici, varaždinski pisac i nakladnik Robertino Bartolec održao je tijekom književne tribine u novogoričkoj knjižari Maks predavanje sukladno temi ovogodišnjeg umjetničkog slogana Prijestolnice - "The borderless European Capital of Culture 2025, Nova Gorica and Gorizia".
Kao što i ukazuje naslov - "Etnonimno različiti, estetski komplementarni - 'Veli Jože' Vladimir Nazor / Saša Šantel & 'Saloma' Oscar Wilde / Miroslav Krleža" - predavanje je bilo usredotočeno na dva europska umjetnička literarna klasična djela, "Saloma" i "Veli Jože“. Na potonjem djelu, koje je lani u izvornoj verziji publiciralo Modernist nakladništvo, surađivali su Vladimir Nazor i Saša Šantel, slovenski ilustrator izvornog izdanja "Velog Jože" iz 1908. godine, rođen u Gorici 1883., koji je bio pionir suvremenih tendencija u europskoj grafici te suutemeljitelj i prvi predsjednik društva slovenskih i hrvatskih umjetnika "Vesna", osnovanog radi njegovanja umjetnosti u duhu nacionalne predaje.
-U galerijskom postavu Nove Gorice/Gorizie su trenutno djela Andyja Warhola, a po broju eksponata i ukupnoj vrijednosti artefakata, ovo je jedna od najvećih i najskupljih izložaba A. Warhola na tlu Europe, ističe Bartolec, pitajući kada smo u Varaždinu vidjeli relevantni internacionalni galerijski postav.
Nakon predavanja uslijedila je panel diskusija u kojoj su, uz Bartoleca, sudjelovali ugledni slovenski pisci i izdavači Zdravko Duše, Milan Petek Levokov, Robert Titan Felix i Miha Kosovel.
- U sjećanju će mi posebno ostati otvoreno pozitivna reakcija publike na, s moje strane iznesene, činjenice da je za survivalizam Europe iluminiranje svijesti o značaju kulture i umjetnosti srž, točka od koje se imaju širiti svi drugi aspekti društvenog djelovanja europskog pojedinca. I Gorizia/Nova Gorica svojom zajedničkom krunidbom Europske prijestolnice kulture lijepo prezentiraju, što znači kad se umije cijeniti svoje neosporne - kako historijske tako i suvremene - kreativne potencijale. To je sredina kojoj je stalni uspon prioritet, razvijanje konstanta, kvaliteta imperativ, pružanje darovitima i talentiranima najširi prostor djelovanja kategoričko stremljenje. I razumljivo da je takva sredina danas centar, kruna Europe, europskog duha, veli Bartolec te napominje da su "Balade Petrice Kerempuha" tiskane 1936. u Ljubljani pa je Slovenija važna u biografiji Krleže, čija je baka Terezija Drožar Goričanec (prema samom Krleži izravno zaslužna za sam kajkavski leksik "Balada") preminula u Varaždinu 1923. godine, u kući koja je danas sa spomen pločom obilježena – baš znakovito u Ulici Vladimira Nazora.
Osim u Knjigarni Maks, književne tribine u sklopu programa Europske prijestolnice kulture 2025. održavaju se u Knjižnici 'Damir Feigel'/Biblioteca 'Damir Feigel' Gorizia te Knjižnici 'Franceta Bevka' Nova Gorica.
- Ogromnu knjižnicu 'Franceta Bevka' država Slovenija je napravila doslovno na samoj granici tako da svatko odmah zna da slovenski narod određuje prije svega kultura, a da je knjiga ono što će prvo vidjeti i susresti u susjednoj nam zemlji. Ta, kao i Biblioteca 'Damir Feigel', danas su centar povezane intelektualne Europe – i te dvije knjižnice, mora se reći, do posjeta Modernist nakladništva nisu imale niti jednu varaždinsku knjigu na policama, a te dvije knjižnice ovog trenutka matica su europske knjige, aktivni bibliotečni arhiv kurentne Europe, ukazuje Bartolec, dodajući da bi sredina koja je svjesna uzela kao svoju misiju uspostaviti kontakt s Europskim prijestolnicama kulture, kad već sama to ne može biti.
Naglasimo, Robertino Bartolec jedna je od rijetkih autorskih osobnosti koja je u kratkom vremenskom razmaku već drugi put sudjelovala u službenom programu 'prijestolnica kulture'.
Osim u (Novoj) Gorici, Bartolec je sudjelovao i u programu Europske prijestolnice kulture godine 2020., kada je to bila Rijeka. Tada je predstavio dvije publikacije najvećeg riječkog i ponajvećeg hrvatskog pisca Janka Polića Kamova, njegova dva izdanja na engleskom jeziku (po prvi puta prevedena): jednu od najvećih hrvatskih pjesničkih zbirki ikada "The Curse/Psovka" i Kamovljeve kratke prozne priče "Farces and Novellas/Farse i Novele". Obje knjige izdanje Modernist nakladništva, prevoditelj Martin Mayhew.
