Međunarodni je dan žena. Obilježava se kao podsjetnik na prosvjed kojim su tekstilne radnice 8. ožujka 1857. u New Yorku zatražile bolje uvjete rada i veće plaće. Prosvjednice je tada rastjerala policija, a dva mjeseca kasnije osnovan je prvi sindikat radnica, podsjeća hrt.hr.
Ujedinjeni narodi su 1975. godine proglasili 8. ožujak Međunarodnim danom žena. Dan žena predstavlja povijesnu borbu koju su žene morale voditi da bi uživale jednaka prava kao muškarci.
Glavni tajnik UN-a António Guterres upozorio je da su prava žena ugrožena te najavio inicijativu za njihovu zaštitu. UN upozorava da je ravnopravnost žena još daleko, a nasilje nad njima i dalje rašireno te da žene moraju biti u središtu donošenja odluka jer njihovo sudjelovanje donosi dugotrajan mir i prosperitet. Guterres je ukazao i na rast digitalnog i stvarnog nasilja te pozvao na hitnu akciju.
- Unatoč kontinuiranom razvoju pravnog okvira, definiranju ljudsko-pravnih standarda, radu na unaprjeđenjima u području ravnopravnosti spolova, pozitivnim pomacima i činjenici da je ostvareni stupanj ravnopravnosti spolova u Hrvatskoj i Europi u novije vrijeme najpovoljniji nego što je ikada bio, postoji još puno prepreka koje je potrebno prevladati na putu prema stvarnoj ravnopravnosti spolova. Premda je Republika Hrvatska u tom smislu prošla dalek put, činjenica da se u usporedbi s drugim zemljama Europske unije redovito nalazi u donjim dijelovima ljestvica kojima se mjeri napredak ukazuje na potrebu daljnje dosljedne primjene svih raspoloživih mehanizama kojima se promiče i potiče ravnopravnost spolova - istaknula je povodom Dan žena pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić.
- Hrvatska se nalazi među državama s iznadprosječnom stopom nezaposlenosti u EU te ujedno među državama s najvećim razlikama po spolu u stopama nezaposlenosti, pri čemu su žene dakako u daleko nepovoljnijem položaju od muškaraca. Premda su rodni jaz u plaćama i mirovinama kontinuirano prisutni na štetu žena, pozitivno je što nisu toliko izraženi u usporedbi s podacima na razini prosjeka EU. Međutim, u Hrvatskoj je prisutan negativan trend prekarnog rada, po čemu se nalazimo među zemljama s najvećom stopom takve vrste rada. Podaci o izlascima iz evidencije registrirane nezaposlenosti Hrvatskog zavoda za zapošljavanje ukazuju da se ugovori o radu na određeno vrijeme sklapaju približno 6,5 puta češće nego ugovori o radu na neodređeno vrijeme - dodaje pravobraniteljica.
- Kada se tome priroda činjenica da su životna dob, trudnoća i majčinstvo dominantni čimbenici rodne diskriminacije žena na tržištu rada, nije teško pojmiti posljedice koje takve okolnosti ostavljaju na položaj žena u području zapošljavanja i rada te u hrvatskom društvu u cjelini. Nepovoljan položaj u području zapošljavanja i rada u uskoj je vezi s nerazmjernim opterećenjem žena u obiteljskom životu, tj. s oblicima neravnopravnih odnosa u privatnoj sferi, u kojoj su žene i dalje te koje obavljaju većinu neplaćenog posla vezano uz kućanstvo te skrb o djeci i starijim članovima obitelji. Prema se u novije vrijeme muškarci počinju sve više uključivati u taj aspekt raspodjele odgovornosti, još uvijek smo daleko od toga da možemo govoriti o ravnopravnoj raspodjeli, već to još uvijek većinom ulazi u okvire onog tradicionalnog opisa muškarca koji „pomaže“ u kućanstvu - ukazuje pravobraniteljica.
Dodala je i da veliki problem također predstavlja pojavnost rodno utemeljenog nasilja.
- U posljednjih 10-ak godina prisutan je kontinuirani rast broja kaznenih djela nasilničkih ponašanja u obitelji i među bliskim osobama, te istovremeno pad broja prekršajnih djela, što ukazuje na tzv. brutalizaciju nasilja, pri čemu su dakako žrtve većinom žene, a počinitelji većinom muškarci. Nedavno (2023.) je po prvi puta zabilježen veći broj evidentiranih kaznenih djela od broja evidentiranih prekršajnih djela, što je zabrinjavajući trend. Prošle godine smo zabilježili i osjetan rast broja kaznenog djela teškog ubojstva ženske osobe, tzv. femicida. Osim toga, različitih oblici seksualnog nasilja poput spolnog uznemiravanja i dalje ostaju problem u poslovnom okruženju u području rada - ističe Višnja Ljubičić.
- U medijima su i dalje prisutni seksizmi i senzacionalizam s karakteristikama narušavanja privatnosti i osobnog dostojanstva žrtava rodno utemeljenog nasilja. Žene su u medijskom prostoru još uvijek objektivizirane i nerijetko svedene na ukrasni element i sredstvo privlačenja medijske ili marketinške pažnje u ulozi pasivnog objekta koji ima zadatak pratiti aktivni subjektivitet muškarca. Premda se s vremenom bilježe određeni pozitivni pomaci i smanjenje raširenosti ovakve prakse, još uvijek nismo daleko odmaknuli od tradicionalno uvriježenih rodnih uloga koje za muškarce podrazumijevaju primarno isticanje karakternih osobina, društvenog statusa i postignuća, dok za žene podrazumijevaju primarno isticanje tjelesnog izgleda - upozorila je.
- Na upravljačkim pozicijama žene su i dalje osjetno podzastupljen spol, o čemu indikativno svjedoče podaci o udjelu izabranih žena na pozicije političkog odlučivanja – na posljednjim parlamentarnim izborima izabrano je 25% žena, dok je na posljednjim lokalnim izborima izabrano 27% žena, pri čemu daleko najmanje žena ima na čelnim i izvršnim pozicijama župana, gradonačelnika i načelnika. Unatoč tome što su u području obrazovanja žene nešto uspješniji spol, gdje po pitanju broja diplomiranih studenata/ica u posljednjih 20-ak godina na godišnjoj razini imamo kontinuirani omjer od 60% naprema 40% u korist žena, žene su u području rada i dalje spol koji teže napreduje, najpodzastupljeniji je na najvišim hijerarhijskim pozicijama te se nalazi u generalno podređenom položaju. Donošenje odluka u hrvatskom društvu još uvijek je dominantno „muško“ područje - navela je pravobraniteljica.
Dodala je da se u području reproduktivnog zdravlja i prava suočavamo s problemima unutar zdravstvenog sustava u kojem se skrb u djelatnosti zdravstvene zaštite žena ne uspijeva podignuti na optimalnu razinu kojom bi se osiguralo da žene nemaju razloga za podnošenje pritužbi na uvjete u rodilištima, dostupnost ginekološke skrbi i zdravstvenih usluga vezanih za planiranje obitelji te propuste u postupanju zdravstvenog osoblja.
- Rodni stereotipi o poželjnim i tradicionalno predodređenim ulogama za žene i muškarce još uvijek su snažno prisutni te se iskorjenjuju sporim tempom. Jedno od područja u kojem je izrazito važno raditi na njihovom iskorjenjivanju, a u kojem su još uvijek prisutni, je područje odgoja i obrazovanja - ističe Ljubičić.
- U cilju prevladavanja navedenih problema, u narednom razdoblju važna je društvena odlučnost i politička volja kako bi se definirani ljudsko-pravni standardi postupno i učinkovito integrirali u društvene tokove, odnosno kako se provedba svih rodno osjetljivih politika ne bi zadržala samo na deklaratornoj razini - poručila je pravobraniteljica za ravnopravnost spolova dodavši da će, kao i do sada, činiti sve što je u njezinoj nadležnosti i moći da pridonese napretku.
